INFEKCIJA ROTAVIRUSOM

Infekcije rotavirusom veliki su problem u pedijatrijskoj infektologiji zbog visokog morbiditeta I mortaliteta. Jedan su od glavnih javnozdravstvenih problema širom svijeta. Smatra se da su virusi uzročnici 30 – 40% akutnih crijevnih infekcija, a najznačajniji su rotavirusi a slijede ih crijevni adenovirusi.

Rotavirus je najvažniji uzrok teških gastroenteritisa s dehidracijom u djece mlađe od 5 godina u svim socioekonomskim skupinama I u svim područjima svijeta. Rotavirus može preživjeti satima na rukama, danima na čvrstim površinama( igračke, površine za pripremu hrane). Inaktiviraju ga neki antiseptički agensi koji sadrže relativno visoke koncentracije alkohola( više od 40%) ili slobodnog klora. Preživljavanje rotavirusa u okolišu značajno je smanjena pri visokoj relativnoj vlažnosti zraka.

Reinfekcija rotavirusom rezultira blagom ili blažom infekcijom od predhodne I gotovo sva djeca steknu potpunu imunost nakon samo nekoliko infekcija.

Gotovo sva djeca do 5 godine života susretnu se s rotavirusom, a najčešće pogađa dojenčad I djecu od 6 mjeseci života do 2 godine, I to su djeca koja su pohađala kolektiv. Približno će 20% odraslih ukućana koji su u kontaktu s oboljelim djetetom razviti simptomatsku bolest.

Prijenos je fekooralnim putem, ali vrlo je vjerojatan I kapljični put prijenosa bolesti. Rijetke su epidemije zaraženom vodom ili hranom. Većina infekcija kod ljudi je posljedica izravnog ili neizravnog kontakta sa zaraženom osobom. U zemljama s umjerenom klimom rotavirus uzrokuje porast hospitalizacija djece zbog dehidracije uzrokovane gastroenteritisom ijekom hladnih mjeseci u godini.

Inkubacija traje 24 – 48 sati. Obično počinje povraćanjem I povišenom tjelesnom temperaturom u trajanju 2 – 3 dana, a vrlo brzo počinju učestale vodenaste stolice u trajanju 4 – 5 dana. Bolest ukupno traje 3 – 8 dana. Proljevi su uvijek bez primjesa krvi I leukocita. Klinička slika može biti blaga( dojena djeca). Zbog teške dehidracije većinu djece potrebno je hospiitalizirati, kako bi se provela parenteralna rehidracija I balans elektrolita, kako bi se izbjegli fatalni ishodi kojima predhodi zastoj rada srca. Do smrtnog ishoda mogu dovesti I konvulzije te aspiracija povraćenog sadržaja. Najteža klinička slika je kod djece u dobi od 3 do 35 mjeseci I imunokompromitirane djece.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, laboratorijskih nalaza, ELISA testa I lateks aglutinacije. Virus se može identificirati elektronskim mikroskopom I RT – PCR metodom.

Ne postoji specifično antivirusno liječenje. Rehidracija I korekcija elektrolitskog disbalansa primerni su cilj liječenja. Blaži I srednje teški gastroenteritis može se tretirati peroralnim davanjem rehidracijske soli, dok je parenteralna rehidracija potrebna u teškim oblicima I kod djece koja odbijaju uzimanje tekućine na usta. Primjena parenteralne rehidracije treba biti što kraća, te što prije treba prijeći na peroralni način jer dugotrajna primjena infuzije je nepotreban invazivan postupak a povečava I rizik od sekundarnih bakterijskih infekcija. Nastaviti s dojenjem I normalnom prehranom što prije tj. čim dijete počne tolerirati hranu na usta. Korisno je I davanje probiotika koji skračuje vrijeme trajanja proljeva. Važno je da sve osobe koje njeguju bolesno dijete dobro peru ruke ( 70% - tna otopina etanola ili drugim dezinficijensom).