DOHRANA DOJENČETA

Sve što se daje dojenčetu a nije mlijeko smatra se dohranom.

U prvoj godini života bebe rastu brže nego ikada kasnije u životu: u dobi od oko 4 mjeseca udvostruče svoju tjelesnu težinu, a do prvog rođendana je utrostruče. To ukazuje na važnost kvalitete prehrane u toj prvoj godini djetetova života jer ona direktno utječe na zdravlje, rast i tjelesnu težinu.

Između 4. i 6. mjeseca starosti, dojenče je sposobno prihvatiti i drugu hranu osim mlijeka. Rana dohrana (prije 4. mjeseca starosti) ne donosi nikakve prednosti, nego povećava mogućnost pojave alergija na hranu kod djece, a nakon 6. mjeseca samo mlijeko više ne može zadovoljiti

povećane prehrambene potrebe djeteta.

Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica ovisi u najvećoj mjeri o tradiciji i nije bitan za djetetovo zdravlje. U zapadnim zemljama započinje se žitnim kašicama pa se onda uvodi voće i povrće.

Redosljed uvođenja namirnica

Započeti dohranu voćnim sokovima i voćnim kašicama. Prvo se počinje s jabukom, kruškom, bananom, breskvom, marelicom..., nakon 7. mjeseca s jagodama, kupinama, borovnicama, a tek nakon 10. mjeseca s citrusima (limun, mandarina, naranča, grejp) koji mogu izazvati alergijske reakcije. Voće se oguli, odstrane mu se koštice, skuha se na pari ili u malo vode, peče u pećnici i propasira ili ponudi svježe usitnjeno mikserom.

U prehranu dojenčeta nakon voća, postupno treba uvesti juhe i variva od povrća. Mrkva, krumpir, bundeva, tikvica, cvjetača, brokula i dr. povrće kuha se s malo tekućine ili na pari te dobro usitni mikserom ili propasira. Kašicama se može okus popraviti dodatkom mlijeka koje dojenče inače pije, brašna ili krupice koji će ugustiti varivo ili malo šećera. Tijekom prve godine povrće se ne soli niti se stavljaju začini. Mahunarke (grah, slanutak, leća, soja...) se uvode kasnije, i to u vrlo malim količinama, oko desetog mjeseca jer su teže probavljive.

Nakon voća i povrća u prehranu dojenčeta treba uvesti žitarice, tj. žitne kašice na mlijeku. Počinje se uglavnom rižinim pahuljicama, kukuruznom krupicom i pahuljicama koje se miješaju s majčinim ili adaptiranim mlijekom u rjeđe kašice, a ako se u dohranu krenulo nešto ranije, tek nakon navršenih 6 mjeseci se uvode žitarice s glutenom i njihove prerađevine (tjestenina) - pšenica, zob, raž, ječam. Ako koristite zrna riže, zobi, kukuruza ili ječma, namočite ih preko noći, usitnite ih u mikseru i kuhajte dok ne budu posve mekana. Sitnu kuhanu tjesteninu, rižu, mekani kruh i krekere možete početi davati kada dijete počne žvakati.

Nakon što je dijete prihvatilo pojedinačne namirnice, one se mogu početi kombinirati u obroku, npr.: voće i povrće (npr. jabuka i mrkva), žitne kašice s voćnim pireom (npr. rižine pahuljice i jabuka) ili umiješati žitarice u variva od povrća ( npr. kukuruz s tikvicama).

Meso se uvodi u prehranu dojenčeta nakon 7. mjeseca. Prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso. Mlado, nemasno pileće, pureće meso, potom kunić i mlada teletina najbolji su izbor za početak. Bijela riba, tamno meso peradi i junetina daju se od 8. mjeseca života, a plava riba, svinjetina i suhomesnati proizvodi ne prije prvog rođendana.

Mliječni proizvodi: kravlji sir, jogurt i vrhnje, uvode se u prehranu nakon navršenih 8 mjeseci kao samostalni obroci ili kao dodatak kašicama od voća (jogurt, sir) ili varivima od povrća (vrhnje).

Žumance se daje nakon 8. mjeseca života, i to samo tvrdo kuhano jer se lakše probavlja, a bjelance tek nakon prve godine.

Sušeno voće (smokve, marelice, grožđice i dr.) kao koncentrirani izvor kalorija predstavlja prikladnu i ukusnu namirnicu za djecu kada počnu žvakati hranu.

Orašasti plodovi (orah, lješnjak, badem, kikiriki...) i njihovi maslaci (kikiriki maslac, maslac od lješnjaka...) potencijalni su alergeni pa se ne trebaju uvoditi prije navršene 1,5.-2. godine života djeteta. Isto tako zbog opasnosti od gušenja ni u kojem slučaju ne nudite dijete ispod 3 godine kikirikijem, lješnjacima, orasima bez da ste uz njih i pazite da su mirna kad jedu.

Med je proizvod koji izaziva dosta alergija (a u nekim slučajevima može sadržavati i opasnu bekteriju koja izaziva botulizam) pa se ne bi trebao uvoditi u prehranu prije navršene 2. godine djeteta.

Savjeti za dohranu

Preporučuje se da dječja hrana pripremljena kod kuće bude nezačinjena, dobro kuhana, usitnjena ili pasirana i pripremljena u čistim uvjetima. Valja koliko je god moguće izbjegavati meso životinja koje su uzgajane uz pomoć antibiotika, hormona..., kao i voće i povrće koje je umjetno gnojeno ili prskano ili raste u neposrednoj blizini prometnica (odnosno, ako nemate vlastiti vrt, preporučuje se kupovati hranu iz organsko-biološkog uzgoja).Gustoću hrane uskladite s mogućnostima djeteta odnosno s pojavom zubi.

Industrija nudi velik izbor gotove dječje hrane pogodne za dohranu dojenčadi. Sirovine koje služe za pripremu dječjih kašica u pravilu su kvalitetne i kontroliranog podrijetla, a proizvodi pripremljeni bez dodatka konzervansa ili štetnih tvari. Stoga ih mnogi roditelji koriste za prehranu svojeg djeteta. Važno je uvijek obratiti pozornost na ono što piše na deklaraciji.
Dohranu započnite s malom količinom hrane, bez prisile i kada je dijete zdravo i odmorno. Budite strpljivi, dijete se mora naviknuti na novi način hranjenja žličicom.

Nova se namirnica uvodi u razmacima od nekoliko dana da bi se vidjelo podnosi li je dijete dobro ili se pojavila moguća alergijska reakcija.

Ako je netko u obitelji alergičan na namirnice kao što su jaja, limun, naranča, grejp jagode, riba, kravlje mlijeko, pšenica..., one se ne uvode u prehranu prije prvog rođendana.

Ako dojite, nastavite dojenje uz dohranu što duže jer su djetetu do 1. godine potrebna barem 2 - 3 mliječna obroka dnevno, samostalna ili u kombinaciji s voćnim ili žitnim kašicama. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je nastaviti s dojenjem uz dohranu do 2. godine djeteta.

Kada započnete s dohranom, djetetu između obroka ponudite prokuhane vode u šalici ili čaši.
Ako dijete odbija neku namirnicu, ponudite mu je opet za nekoliko dana ili je pripremite u kašicu kojoj ste dodali malo mlijeka koje dijete inače pije.

Kašicama, juhama i varivima od povrća i žitarica slobodno dodajte jednu žlicu (najbolje hladno prešanog) biljnog ulja (suncokretova, sojina ili maslinova) koja su važan izvor nezasićenih masnih kiselina i vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), a daju i osjećaj sitosti.

Gustoću hrane uskladite s mogućnostima djeteta (s pojavom zubi). Glatke kašice bez grudica ponudite djetetu starosti do 6 mjeseci. Ako se u peleni redovito nalaze čitavi komadići hrane, još nekoliko tjedana pravite kašice. Namirnice samljevene ili izgnječene vilicom tako da izgledaju kao kravlji sir ponudite nakon navršenih 6 - 8 mjeseci, a sitne komadiće (sitna tjestenina, riža, mljeveno meso...) i hranu u štapićima (mrkva, jabuka narezana na štapiće) nakon 8 do 9 mjeseci. Nakon 10 - 12 mjeseci vaše dijete jede većinu onoga što jede i ostatak obitelji, ali isjeckano na komadiće.

Nemojte dodavati sol i začine jer maloj djeci mogu oštetiti bubrege. Također izbjegavajte suhomesnate proizvode, jako začinjenu i masnu hranu.