DOJENJE - NAJBOLJA HRANA ZA DOJENČE

Sva istraživanja potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. Majčino mlijeko je idealno jer sadrži sve što je bebi potrebno za zdrav razvoj. Dijete štiti od infekcija, a mamu od raka dojke. Za oboje je nezaboravno iskustvo.



Tisućama godina predstavljalo je jedinu mogućnost prehranjivanja i razvoja novorodenčeta. Posljednjih desetljeća zamijenjivano je takozvanim adaptiranim mlijekom (u prahu), ali sva znanstvena istraživanja pokazuju da je majčino mlijeko i dalje najbolja hrana u prvih šest mjeseci djetetovog života. Njegove prednosti nemaju nadomjestka ni za majku (doji li, izložena je manjem riziku razvoja karcinoma dojki), ni za dijete.Novorodenče koje tek nakon četiri do pet mjeseci može pravilno gutati, u prvim mjesecima života mora uložiti veliki napor. Svakog sata stvara po gram novih tkiva, te dva grama mozga dnevno; za šest mjeseci mora udvostručiti porođajnu težinu, a za godinu dana je utrostručiti. Štoviše, tek nakon trećeg mjeseca njegovo tijelo počinje stvarati male količine antitijela, a samo majčino mlijeko sadrži antibakterijske tvari i imunološke faktore što ga štite od eventualnih infekcija (proljeva, bronhitisa, upala urinarnog trakta).


Kako bi se moglo lakše shvatiti značenje majčinoga mlijeka, preporučljivo je usvojiti ove savjete:
Između mame koja doji i njezinog djeteta razvija se jaka osjećaj na veza: ona je sigurna da je dobra majka, a i dijete dobiva toliko potrebnu sigurnost.
Zbog carskoga reza se ne treba odreći dojenja, iako nije moguće djetetu ponuditi dojku u prvim satima nakon rođenja. Dvanaest sati nakon zahvata moguće je držati dijete, najbolje sa strane.
Lijekovi što se uzimaju zbog blažih bolesti (prehlada, gripa, bronhitis, upala mokraćnog mjehura) preko mlijeka stižu do djeteta, ali u malim, neškodljivim količinama.
Dojenje od majke traži volju, strpljenje i smirenost, koje je neposredno nakon poroda nerijetko teško ostvariti. Bolje se posvjetovati s liječnikom, nego odmah odustati od dojenja.
Sisanje je instiktivno, ali nježnost, pomoć, maženje i dodir kože utječe na mentalno zdravlje i majke i djeteta.
Majčina je dojka uvijek spremna, pa se ne treba gubiti vrijeme na steriliziranje bočica i duda ili prokuhavanje vode za mlijeko u prahu.
Dojenje znači i uštedu za obiteljski budžet.

S dojenjem je najbolje početi što prije. Prve upute o dojenju svaka će majka dobiti već u bolnici, odmah nakon porođaja. Medicinska sestra će pokazati kako dijete prinijeti prsima i kako ga držati, a potom ga redovito donositi na dojenje. Prvo mlijeko je gusto i žućkasto, vrlo bogato bjelančevinama i kalorijama, antitijelima i drugim zaštitnim faktorima, i naziva se kolostrum. "Pravo" mlijeko počinje ići tek treći dan, upravo potaknuto djetetovim sisanjem. To je glavni razlog što se s dojenjem treba početi što prije.


Za dobro je dojenje potrebno imati na umu sljedeće:
Dijete se mora naviknuti na nepoznati ritam života, pa može poželjeti često sisati, na primjer, svaka dva sata. Udovoljiti mu ne znači maziti ga: ubrzo će se njegov ritam stabilizirati.
Prvi dani života izrazito su osjetljivi: novorođenče je na svijet stiglo iz tople, mekane, mračne, tihe okoline u kojoj se hranilo na potpuno drukčiji način. Treba ukloniti sve što bi mu moglo otežati navikavanje.

Nakon što ste podojili bebu, nemojte je dodatno dohranjivati iz bočice. Ne treba joj čak ni čaj! Kad otkrije da je hranjenje iz bočice mnogo ugodnije, više se neće htjeti naprezati i sisati, pa ćete i vi izgubiti mlijeko. Beba ne treba čaj ni ako ima vjetrove, dovoljno je da majka popije čaj od komorača.

Teško je stabilizirati vrijeme potrebno za svako hranjenje, osobito u prvim tjednima života. Dijete, u prosjeku, jednu dojku siše desetak minuta. Prilikom svakog dojenja možete mu dati obje dojke. Nakon približno 20 minuta treba prekinuti dojenje, bebu držati uspravno sve dok ne podrigne i tako se oslobodi progutalog zraka (treba je držati koliko god je potrebno!).
Dojiti treba u položaju koji je najugodniji i za dijete i za majku, bilo u sjedećem ili ležećem položaju. Bebi treba pomoći da uhvati bradavicu, tako da majka uhvati dojku kažiprstom i srednjim prstom "u škare".

Nemojte se brinuti ako, osobito na početku dojenja, osjećate bol u bradavici, jer će proći nakon nekoliko minuta. Jednako tako se ne morate brinuti ako su bradavice uvučene i malene, iako će dijete ispočetka imati teškoća da ih uhvati. Redovito masirajte bradavice trljajući ih izmedu palca i kažiprsta, olakšavajući im da se izvuku. S takvom masažom valja početi u posljednjim mjesecima trudnoće, kako biste bradavice navikli na istjecanje mlijeka.

Može se dogoditi da se količina mlijeka mijenja, da je više mlijeka ujutro, a manje navečer ili kad je mama umorna ili zabrinuta. Nikako djetetu nemojte ponuditi drugo mlijeko, blagi čaj ili prokuhanu vodu jer, što se manje mlijeka isiše, to ga se manje stvara.
Ako se povremena smanjenja količine mlijeka produže, potrebno je malo strpljenja i odmora. Ponudite djetetu dojku češće, pa će potaknuti stvaranje mlijeka.

Za dojenje majka i dijete trebaju mnogo vremena i - mira. Povucite se u sobu, gdje vas nitko neće smetati. Jer, ako je majka iz bilo kojeg razloga uznemirena, može ostati bez mlijeka. Ne treba očekivati da će sve od prvog puta ići glatko. I za majku i za dijete dojenje je nešto posve novo. Neke će bebe odmah početi sisati, drugima će biti potreban poticaj i ohrabrenje, neke će sisati halapljivo i brzo, druge lijeno i polako. Prvi dani dojenja mogu biti vrlo neugodni: dijete najčešće ne uspijeva samo pronaći bradavicu, a gladno je, pa je nervozno i plače. I majka je prilično nervozna, no uz malo strpljenja sve će te poteškoće proći.

Pravilna prehrana za mamu
Prehrana majke mora biti pravilna i bogata hranjivim tvarima, jer je stvaranje mlijeka u najvećoj mjeri povezano s unešenim kalorijama. Dojilje mogu dnevno pojesti oko 2400 kalorija. Dojenje pomaže i u gubljenju pokojeg suvišnog kilograma, nakupljenog u trudnoći. Zapamtite da:
U prehranu treba uvrstiti mnogo tekućine (sokova), veće količine mlijeka (najmanje tri čaše dnevno), ribu, svježe povrće i voće, a izbjegavati kupus, luk, mahunarke, pikantna jela (posebice ako dijete ima grčeve), te dimljene i konzervirane proizvode.

Dojilje neka ne puše i ne piju alkohol (iako čaša vina ili piva dnevno neće naškoditi djetetu), trebaju ograničiti količinu crne kave. Lijekove smiju uzimati samo po savjetu liječnika. Naime, nikotin, alkohol i lijekovi također se prenose mlijekom. S druge strane, kretanje po svježem zraku i umjerena tjelovježba poticat će stvaranje mlijeka.

Koliko dugo treba dojiti?
Dojenje potpuno zadovoljava prehrambene potrebe djeteta u prva tri mjeseca života. Napreduje li dijete kako valja, majka može nastaviti s dojenjem sve do četvrtog-petog mjeseca, kad osim svoga mlijeka, djetetu treba početi nuditi i drugu hranu.Majčino mlijeko stiže izravno od "proizvođača do korisnika". Nijedno umjetno (adaptirano) mlijeko još ne može nadomjestiti niti kakvoćom prevladati majčino. Ono je lako probavljivo i vrlo hranjivo, a tijekom dojenja omogućuje uspostavljanje izuzetnog kontakta između majke i djeteta. Najnovija istraživanja pokazuju da se u tom razdobolju između njih uspostavljaju prvi "dijalozi". Dojena djeca su zdravija, te manje izložena alergijama i gojaznosti u kasnijim godinama.Isključivo hranjenje majčinim mlijekom krije samo opasnost od nedovoljnog unosa željeza. Negdje do šestog mjeseca života dijete potroši rezerve ovog minerala s kojima se rodilo. To no znači da majka ne smije nastaviti s dojenjem (do godine dana, koliko prosječno doji većina žena), ali mora svoje mlijeko obogaćivati željezom uzimanjem toga preparata prema liječničkom naputku, te nuđenjem djetetu i druge hrane.Mlade dojilje najviše muči je li njihovog mlijeka dovoljno i je li dovoljno hranjivo. Uvelike je rašireno vjerovanje da mlijeko može biti "lagano" ali, ako je dijete zdravo i napreduje, mlijeko je zacijelo dobro. Istraživanja provedena u siromašnijim zemljama pokazala su da su mlijeka dojilja (prema količini masti, šećera i bjelančevina) jednako vrijedna kao i mlijeka bolje hranjenih dojilja iz razvijenijih i bogatijih zemalja. Najbolje je odbaciti sumnje u vrijednost svoga mlijeka i osloboditi se brige: tijekom 24 sata postoci njegovih sastojaka se mijenjaju, pa i ovisno o tomu što je majka jela.
Djeca koja su dojena su istovremeno zaštićena i pred nekim bolestima i otpornija. Ta djeca rjeđe povraćaju i imaju manje problema sa probavom. S majčinim mlijekom dijete dobije sve potrebne hranjive sastojke koji mu trebaju u prvih šest mjeseci života.


Dojenje bi, ukoliko je moguće, trebalo trajati do prve godine života jer se na taj način omogućava skladni razvoj orofacijalne muskulature te uspostavljanje skladnih međučeljusnih odnosa. Ukoliko dojenje iz nekog razloga nije moguće potrebno je koristiti fiziološki oblikovane dude i varalice.
.